Održana je završna konferencija projekta „Izrada projektne dokumentacije i provedba mjera zaštite zgrade Hrvatskog doma, Ulica Frana Kurelca 4, Karlovac“, čime je obilježen završetak konstrukcijske, cjelovite i energetske obnove jedne od najvrjednijih zgrada kulturne baštine na području Karlovca. Kultni Hrvatski dom tako će uskoro u potpunosti otvoriti vrata, a karlovačka mladost, ali i oni manje mladi, dobit će svoj prostor za druženje, koncerte, nastupe, izložbe i različita događanja.
Projekt se provodio od 6. lipnja 2022. do 15. kolovoza 2026. godine, a njegov je korisnik Grad Karlovac. Obnova je provedena nakon potresa 2020. godine, pri čemu je konstrukcijska obnova financirana iz Fonda solidarnosti Europske unije, a cjelovita i energetska obnova sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost, odnosno Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026.
Ukupna vrijednost projekta iznosi 12.084.775,21 euro. Iz Mehanizma za oporavak i otpornost osigurano je 7.513.653,50 eura, iz Fonda solidarnosti Europske unije 3.161.604,12 eura, dok je iz državnog proračuna, putem Ministarstva kulture i medija, osigurano 1.409.517,59 eura.
U sklopu cjelovite obnove izvedene su nove vodovodne i kanalizacijske instalacije, elektroinstalacije te strojarski sustavi grijanja i hlađenja. Postavljena je nova unutarnja i vanjska stolarija, parket i pločice, montirani su novi lusteri te su ugrađeni suvremeni sustavi dojave i zaštite od požara, uključujući sprinkler sustav. Obnovljeni su pročelje i okoliš objekta, ugrađena su dizala, a zgrada je u potpunosti postala pristupačna osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti.
Energetskom obnovom uvedeni su moderni sustavi energetske učinkovitosti, među kojima se posebno izdvajaju dizalice topline i fotonaponska elektrana integrirana u solarni crijep na krovištu zgrade. Takvo je rješenje odabrano kako bi se omogućilo korištenje obnovljivih izvora energije uz potpuno poštovanje konzervatorskih uvjeta i očuvanje povijesnog izgleda Hrvatskog doma.
Energetski razred zgrade, prema specifičnoj godišnjoj potrebi toplinske energije za grijanje, poboljšan je s E na B. Prema specifičnoj godišnjoj potrošnji primarne energije zgrada je iz energetskog razreda C prešla u razred A+. Provedbom projekta specifična godišnja emisija ugljikova dioksida smanjena je za 100 posto, odnosno sa 71,03 kilograma po četvornom metru na nulu.
Voditelj projekta i savjetnik za EU fondove Grada Karlovca Daniel Juričić naglasio je da je osnovna svrha projekta bila cjelovita obnova zgrade, od konstrukcijske sanacije do povećanja njezine energetske učinkovitosti.
– Projekt je znatno pridonio energetskoj obnovi Hrvatskog doma, prvenstveno primjenom mjera obnovljivih izvora energije, odnosno dizalica topline i fotonaponske elektrane. Istodobno je unaprijeđena kvaliteta boravka u objektu, kako za djelatnike tako i za korisnike gradskih prostora – rekao je Juričić.
Zatečeno stanje Hrvatskog doma bilo je iznimno zahtjevno, zbog čega je tijekom obnove bilo potrebno prilagođavati pojedina projektna rješenja. Radovi su ujedno omogućili funkcionalna poboljšanja i novu organizaciju prostora po etažama. U podrumu se nalazi dvorana s caffe barom, prostori za glazbene bendove, atelje, skladišta i sanitarni čvorovi. Prizemlje krasi glavna multifunkcionalna dvorana te dobro poznata Mala scena kao inkubator urbane kulture. Prvi kat nudi prostorije za edukacije, prezentacije, urede i rezidencijalni prostor, dok je gornja etaža s galerijskim ophodom oko dvorane osmišljena kao atraktivan izložbeni prostor.
– Vjerujem da će ovdje svoj prostor naći mladi karlovački bendovi i imati izvrsno mjesto za prve nastupe! Neka Hrvatski dom ponovo bude ono što je i bio: omiljeno mjesto srednješkolaca, mladih i manje mladih, glazbe i kulture – kazao je gradonačelnik Damir Mandić.
Pročelnica Upravnog odjela za gradnju i zaštitu okoliša Ana Hranilović-Trubić istaknula je da je završena jedna od najsloženijih obnova i obnova jednog od najvrjednijih objekata kulturne baštine na području Karlovca.
– Zahvaljujem izvođaču radova i svim njegovim podizvođačima, stručnom nadzoru i Konzervatorskom odjelu koji su odgovarali na sve izazove koji su se pojavljivali na ovom objektu. Bilo ih je mnogo i za njih nismo mogli znati kada smo kretali u ovako zahtjevan projekt. Radovi nisu stajali, nego su svi uključeni pronalazili rješenja zahvaljujući svojem znanju i iskustvu – rekla je Hranilović-Trubić.
Izvođač radova bila je karlovačka tvrtka AB gradnja, dok je stručni nadzor provodila tvrtka Bilota Inženjering iz Splita. Obnova je provedena uz stalnu suradnju s Konzervatorskim odjelom u Karlovcu kako bi se očuvali volumen zgrade, njezini osnovni gabariti i proporcije, oblikovanje pročelja i obilježja izvorne stolarije.
Voditeljica Područne službe za konzervatorske poslove u Karlovcu Sonja Kočevar podsjetila je da je Hrvatski dom građeno od 1927. do 1932. godine prema projektu arhitekta Aleksandra Freudenreicha te da je njegova gradnja financirana dobrovoljnim prilozima građana. Posebno je istaknula postavljanje solarnog crijepa, koje smatra jedinstvenim primjerom primjene suvremenog energetskog rješenja na zaštićenom kulturnom dobru.
– Hrvatski dom za sve Karlovčane i njegovo ponovno otvaranje predstavljaju velik događaj. Nadam se da će se starije generacije prisjetiti svojih sretnih dana provedenih ovdje, a da će mladi prihvatiti ovu zgradu kao mjesto izlazaka, susreta i dobre zabave – poručila je Kočevar.
Projekt obnove Hrvatskog doma ima veliku kulturnu, društvenu, energetsku i ekološku vrijednost. Njegovom provedbom očuvan je važan dio karlovačke graditeljske baštine, smanjena je potrošnja energije, povećana pristupačnost i funkcionalnost prostora te su stvoreni uvjeti da Hrvatski dom ponovno postane mjesto okupljanja, kulture i društvenog života brojnih generacija Karlovčana.
