– Završili smo analizu postojećeg stanja i sada bismo trebali odabrati viziju i ciljeve, naravno uz vašu pomoć. Tri su scenarija u kojem smjeru ići: nastavak postojećeg stanja i trendova mobilnost; implementacija elemenata prostorno planske dokumentacije – tradicionalni pristup i plan održive urbane mobilnosti – SUMP, način na koji se planira i uređuje promet u razvijenim zemljama. Odgovori iz ankete pokazuju da 40 posto ljudi na pitanje koji prometni sustav zahtjeva najviše unapređenja smatra da je to javni gradski prijevoz, pješačenje i biciklistički promet, a 91 posto podržava da se destimulira cestovni promet. To pokazuje da bi trebali ići u smjeru održivosti, na taj način planirati i razvijati promet, rekao je Marko Švajda, iz Zavoda za prometno planiranje Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu, na javnoj tribini o održivoj prometnoj mobilnosti u Karlovcu.
Kao voditelj provedenog istraživanja u Karlovcu, predstavio je rezultate Analize postojećeg stanja, koja je obuhvatila analizu dokumentacije, brojanje prometa, odnosno, terensku analizu, analizu cestovnog prometa, parkiranja, javnog prijevoza putnika, pješačenja, bicikliranja i stava javnosti.
Četverotjedno brojanje prometa na 44 lokacije automatski, a 31 ručno, pokazalo je da je najopterećenija prometnica izvan sezone A1 na kojoj je 40 000 vozila dnevno, Većeslava Holjevca s 3. 000 vozila, Zagrebačka ulica (Banija) s 20.000, Senjska s 19.000, Trg hrvatskih branitelja s 18.200 i Trg Petra Zrinskog /Gundulićeva s 18 000 vozila dnevno.
Najopterećenija raskrižja su V. Holjevca – Trg hrvatskih branitelja sa 43.600 vozila, V. Holjevca – Banija sa 35.000, V. Holjevca – Smičiklasova sa 34.000, V. Holjevca – A. Starčevića sa 32.500 i Senjska – Luščić s 27.000 vozila dnevno.
Analiza parkiranja – terenska analiza 118 parkirališnih površina, 2.640 parkirališnih mjesta, 36.000 registracijskih oznaka pokazala je da je prosječna popunjenost sustava 85 posto.
Analiza javnog prijevoza putnika, u kojoj su brojani određeni polasci i broj korisnika, a istraživanje provedena 2024. i 2025. pokazala je da je nakon uvođenja novog sustava javnog prijevoza u gradu porastao prosječan broj putnika i smanjen udio praznih polazaka, analiza pješačenja, primjerice, pokazala je da je najopterećenije raskrižje V. Holjevca – Smičiklasova kojim prođe 575 pješaka u satu, a analiza bicikliranja da je najopterećenije raskrižje Smičiklasova – Sarajevska, s 123 biciklista u satu
Analiza stava javnosti nakon provedene online ankete – koja je i dalje otvorena na linku https://forms.office.com/e/ywPphxHTRD – pokazala je da 77,9 posto sudionika koristi osobni automobil kao primarni način prometovanja, 9,2 posto bicikl, 8,3 posto pješači, a 4,7 posto koristi javni prijevoz. Također, 3,1 posto nema automobil u kućanstvu, jedan automobil ima 34,4 posto, dva automobila njih 41,4 posto, a tri i više automobila po kućanstvu posjeduje 21 posto sudionika.
Ova tribina dio je postupka izrade Plana održive urbane mobilnosti (Sustainable Urban Mobility Plan, SUMP), koji vodi Zavod za prometno planiranje Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Trenutno ovakve planove, odnosno, SUMP (Sustainable Urban Mobility Plan) ima 15 posto gradova u Hrvatskoj, njih 20-ak.
– Kad završimo prijedlog unapređenja na osnovu vaših mišljenja, imat ćemo opet javnu tribinu na kojoj ćemo prezentirati prvi prijedlog rješenja. Javnost će potom dati mišljenje na sva rješenja i onda nam predstoji konačni dokument koji će sadržavati mjere, dinamički plan kad i što bi trebalo raditi sljedećih 10 godina za unapređenje prometnog sustava da bude održiv, najavio je Marijan Jakovljević, pojasnivši da su prijašnje studije planirale promet, koji, obzirom da 85 posto populacije živi u urbanim sredinama postaje sve veći problem, dok se, po smjernicama EU, sada gleda mobilnost u cjelini i obuhvaća pješačenje, biciklizam, javni prijevoz i osobne automobile.
