Task Force Grupa Grada Karlovca u projektu PentaHelix

Task Force Grupa Grada Karlovca u projektu PentaHelix
U Maloj vijećnici Gradske uprave održao se prvi sastanak Task Force Grupe Grada Karlovca za potrebe provedbe projekta PentaHelix. Projekt PentaHelix razvija i ispituje novi pristup integriranog više-sektorskog planiranja projekata iz područja održive energije, u horizontalnom i vertikalnom smislu, u bliskoj interakciji s ključnim dionicima iz područja energetske učinkovitosti te koristeći održiva energetska rješenja, kao što su industrija i poslovni subjekti, građevinski sektor, nevladine organizacije, akademska zajednica te građani ili relevantne udruge civilnog društva. Cilj projekta je razviti peer-to-peer online platformu za razvoj Akcijskih planova održivog razvitka i prilagodbe klimatskim promjenama (eng. Sustainable energy and climate action plans – SECAP) koju će moći koristiti više javnih uprava prilikom udruženog planiranja i implementacije. Takav pristup će omogućiti integraciju na različitim administrativnim razinama i različitim geografskim područjima planiranja te povećati troškovnu učinkovitost tijekom cjelokupnog procesa baziranoj se na ekonomiji razmjera te užoj suradnji i razmjeni znanja i iskustava.
U okviru ovog projekta uspostavit će se regionalne Pentahelix radne grupe. Članovi radnih grupa će biti predstavnici ključnih dionika i ciljanih grupa. Ove radne grupe će proširiti opseg i utjecaj SECAPa jer će omogućiti pristup vrijednim informacijama i uvidima te identificiranju potencijalnih mjera, sistematičnih rješenja te pridonijeti boljem razumijevanju pokretača i barijera za održivo društvo i održivu ekonomiju unutar svake specifične regije.
Na sastanku su sudjelovali predstavnici REGEA-e – Tomislav Novosel, Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu – Ana Lovrak, Veleučilišta u Karlovcu – Marko Ožura i Filip Žugčić, Udruge Turbina Promjena – Anamarija Garašić Severinac, te upravnog odjela za razvoj grada i EU fondove – dr. sc. Viktor Šegrt i Sanja Belobaba. Raspravljalo se o mjerama zaštite od poplava, energetici (vrelovodima) te ranjivoj infrastrukturi (dalekovodi i slično). Osim toga utvrđeno je da postoji mogući model pomoći realnom sektoru vezano uz pripremu dokumentacije i pronalaženje sufinanciranja uz korištenje obnovljivih izvora energije.