Ambrozija / Deratizacija / Zaprašivanje

GODIŠNJI PROGRAM MJERA OBVEZNE PREVENTIVNE DEZINFEKCIJE, DEZINSEKCIJE I DERATIZACIJE KAO POSEBNE MJERE ZAŠTITE PUČANSTVA OD ZARAZNIH BOLESTI NA PODRUČJU GRADA KARLOVCA ZA 2024. GODINU

PROVEDBENI PLAN OBVEZNE DEZINFEKCIJE, DEZINSEKCIJE I DERATIZACIJE KAO POSEBNE MJERE ZAŠTITE PUČANSTVA OD ZARAZNIH BOLESTI NA PODRUČJU GRADA KARLOVCA ZA 2024. GODINU


Putem javnih medija i web stranica ZZJZKŽ redovito objavljuje podatke o koncentracijama peludi u zraku kako bi se građani koji boluju od alergija mogli zaštiti. Od peludi alergogenih biljaka u zraku na području Karlovca najzastupljenija je pelud ambrozije (Ambrosia artemisiifolia L.) koja je ujedno i najagresivniji alergen. Građani je poznaju po nazivu „Pelinolisni limudžik“, “Partizanka” i dr. narodna imena. Alergijske tegobe počinju kada ambrozija ispusti prvu pelud u zrak (sredina ili kasno ljeto) i traju do prvog mraza koji ubije biljku (rana jesen). Kod ostalih korova tegobe počinju i puno prije. Korovi nisu samo prijetnja zdravlju, oni nanose veliku štetu i poljoprivrednim kulturama. Ambroziju nije moguće iskorijeniti, ali ju je moguće obuzdati. 
Ambrozija niče i vegetira u šest faza:
1. faza nicanja - ovisi o temperaturi zraka i drugim klimatološkim prilikama. Nicanje počinje u pravilu sredinom travnja, traje od 10 do 16 dana za hladnijeg vremena i 5-7 dana za toplijeg vremena
2. faza razvoja stabljike - dijeli se u dvije podfaze:
a) podfaza stvaranja prvog lišca - traje 15 do 20 dana od početka nicanja
b) podfaza stvaranja stabljike - traje 20 do 30 dana od početka nicanja
3. faza grananja stabljike - traje 40 do 50 dana od početka nicanja
4. faza «butonizacije» - traje 15 do 25 dana tik do cvatnje
5. faza cvatnje - traje 30 do 40 dana. Cvatnja, ovisno o klimatološkim uvjetima nastupa sredinom lipnja ili u drugoj polovici lipnja
6. faza sazrijevanja sjemena - nakon oplodnje sjeme se razvija i dozrijeva do kasno u jesen
Pelud ambrozije izrazito je alergogen, a koncentracija peludi najveća je u jutarnjim satima i prije podne. Nakon kiše koncentracija peludi u zraku se smanjuje.
   

Ambrozija obično raste u ruralnim područjima, ali je sve više ima i u urbanim sredinama. Nalazimo je pokraj putova, uza ceste, željezničke pruge, cvjetnjake, uz obale potoka i rijeka, u zapuštenim dvorištima, vrtovima, poljoprivrednim površinama,… gdje god postoji površina s dovoljno sunca. Suzbijanje ambrozije nije jednostavno. Mehanički način je najteži, ali i najučinkovitiji. Suzbijanje ambrozije treba provoditi u proljeće od trenutka nicanja. Potrebno ju je čupati još kao mladu biljku, prije početka perioda cvatnje, krajem svibnja i početkom lipnja, kada je biljka visine oko 20 cm. U kasnijem periodu, oko polovice srpnja, biljke se mogu pokositi i to prije cvatnje na visinu do 5 cm od tla. Velike površine i površine pod poljoprivrednim kulturama treba tretirati herbicidima (dozvoljenim u RH i prema uputama proizvođača), jer drugačije nažalost i nije moguće, u vrtovima, okućnicama, uz rubove oranica i putova moguće provesti čupanje i košnju. Treba naglasiti da je vrlo važno ne uništavati biljku u kolovozu jer je tada u punom cvatu, pa se koncentracija peludi može višestruko povećati i time uzrokovati opsežnije tegobe. Uoči li se ambrozija u cvatu, najbolje ju je odrezati i spaliti, kako se eventualno već zrelo sjeme ne bi širilo dalje te tako prenijelo ambroziju na nove površine. Brzina njenog širenja ponekad dostiže i po 20 km na godinu.
Obveznici provođenja mjera uklanjanja ambrozije kao i ostalog korova su vlasnici i korisnici poljoprivrednog obrađenog i neobrađenog zemljišta (vrtova, oranica, livada itd.), šuma i lovišta, ovlaštenici upravljanja vodotocima i kanalima te površinama uz vodotoke i kanale, ovlaštenici upravljanja i održavanja površina uz javne prometnice i željezničke pruge, ovlaštenici upravljanja parkovima i drugim javnim zelenim površinama.
Nisu svi jednako savjesni a ni svjesni koliko je ambrozija alergogena i ima veliki negativni utjecaj na ljude. Stoga sve poljoprivredne i ostale površine zarasle u ambroziju i druge korove možete prijaviti:
Poljoprivrednoj / Fitosanitarnoj / Šumarskoj inspekciji office@mps.hr, prijava@mps.hr
Poljoprivrednom redaru 047 628 203
Komunalnom redaru 047 628 222
Ukoliko niste sigurni u čijoj je nadležnosti zapušteno i zakorovljeno zemljište nazovite bilo koga od gore navedenih.
Sukladno zakonu propisane su novčane kazne, za pravnu osobu koja na svojim površinama ne uništi korov, a posebno ambroziju od 30.000,00 do 50.000,00 kuna, za odgovornu osobu u pravnoj osobi kazna je od 6.000,00 do 10.000,00 kuna, a za fizičku osobu novčana kazna je od 6.000,00 do 10.000,00 kuna. Propisane su novčane kazne, za pravnu osobu koja ne održava poljoprivredno zemljište sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju i ne obrađuje sukladno agrotehničkim mjerama ne umanjujući njegovu vrijednost od 10.000,00 do 30.000,00 kuna, za odgovornu osobu u pravnoj osobi kazna je od 500,00 do 15.000,00 kuna, a za fizičku osobu novčana kazna je od 500,00 do 15.000,00 kuna. Poljoprivredni redar u suradnji s Komunalnim redarstvom i poljoprivrednom inspekcijom primaju dojave građana, ustanova i dr. te obilaze površine zarasle u korov, posebno ambrozijom. Ukoliko obveznici uklanjanja i uništavanja ambrozije ne izvrše svoju obvezu, tj. ne uklone i ne unište ambroziju odrediti će se uklanjanje iste putem treće osobe na trošak obveznika. Komunalno redarstvo temeljem Prekršajnim zakonom može izdati prekršajni nalog za građane i pravne osobe koji ne poštuju Odluku o uklanjanju i uništavanju ambrozije na području Grada Karlovca, dok će poljoprivredni redar te poljoprivredni inspektor provesti mjere sukladno zakonu i propisima donesenim na temelju zakona.
Čak i u slučaju da vi ili vaši ukućani ne bolujete od peludne ili nekog drugog oblika alergije, obratite pozornost na pojavljivanje te biljke u vašoj okolini. Pokušajte je ukloniti sami ili uz pomoć udruga i ustanova koje se bave tim problemom, jer tako možda pomažete i sebi. NIKAD NE MOŽETE BITI SIGURNI DA TA OTPORNA BILJKA SUTRA NEĆE I KOD VAS IZAZVATI NEUGODNE ALERGIJSKE SIMPTOME.
Zakone i propise donesene na temelju Zakona te Plan aktivnosti suzbijanja i uništavanja korova posebno ambrozije (Ambrosia artemisiifolia L.) na poljoprivrednim površinama na području Grada Karlovca u 2015. godini, možete pogledati ovdje:
Zakon o biljnom zdravstvu (NN br. 75/05, 55/11)
Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN br. 39/13, 48/15)
Naredba o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije - Ambrosia artemisiifolia L. (NN br. 72/07)
ODLUKA o uklanjanju i uništavanju ambrozije na području Grada Karlovca (GGK br. 9/03).
ODLUKA o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području Grada Karlovca (GGK br.03/10)
Grad Karlovac - Zajedno protiv ambrozije


DERATIZACIJA

Deratizacija je mjera koja se provodi radi suzbijanja štetnih glodavaca (štakora, miševa i drugih mišolikih glodavaca). Deratizacija javnih zelenih površina provodi se dva puta godišnje ( proljetna i jesenska akcija) postavljanjem meka u aktivne rupe u blizini kanalizacijskog sustava. Zapuštene zelene površine i napušteni objekti pružaju dobre uvijete za zadržavanje i razmnožavanje glodavaca zato je vrlo važno urediti ih kako bi se smanjio broj staništa. Deratizaciju provodi Zavod za javno zdravstvo Karlovačke županije.
 


DEZINSEKCIJA

Dezinsekcija je mjera kojom se suzbijaju komarci, odrasli oblici (adulti) i larve. Na području Grada Karlovca suzbijanje komaraca provoditi će se uništavanjem larvi i odraslih komaraca i to na način:
a) Larvicidno tretiranje -u toku godine provesti  će se 12 larvicidnih tretiranja na površini od 10 ha i 830 slivnih šahtova
Dinamika provođenja larvicidnih tretmana na registriranim žarištima povezana je s vremenskim čimbenicima. Prvi pozitivan nalaz prisustva ličinki na nekoj lokaciji pod nadzorom, određuje početak larvicidnog tretmana na svim registriranim žarištima.
Suzbijanje ličinki provoditi će se na slijedećim lokacijama:

  1. ''Jezerce'' u Šestićevoj ulici
  2. ''Jezerce'' na Dubovcu, ispod Staroga grada
  3.   otvorena retencija iza benzinske postaje na Švarči
  4.  Prirodna retencija u polju iza Medicinske škole
  5.   Borlin gaj II - građevinska retencija za skupljanje oborinskih voda
  6.   potok ''Grabica'' - kod Karlovačke pivovare
  7.   odvodni kanali uz cestu Drežnik - Hrnetić
  8.   odvodni kanal u Hrnetiću od glavne ceste kroz polje prema Ilovcu
  9.   odvodni kanali uz cestu i šetnicu u Mostanju
  10.   kanal oko odlagališta otpada Ilovac
  11.   retencije u Jamadolu uz kanal u Bohinjskoj ulici - 2 retencije
  12.  kanal uz šumu iza 2 retencije u Bohinjskoj ulici
  13.   više ''bazena'' različite veličine kao i otvoreni šahtovi na području Vojarne Luščić 
  14.   kanal uz PŠ Hrnetić prema pruzi
  15.   sabirna jama u Jakšićima
  16.   voda u šancu kod Doma umirovljenika Sveti Antun prema Radićevoj ulici
  17. betonirana sabirna jama za slivne vode - Mostanje
  18. kanal iza vulkanizera Busak
  19. slivni šahtovi oborinskih voda u gradskoj četvrti Zvijezda (Korzo, S. Radića, Domobranska ulica, Kralja Tomislava)
  20. slivni šahtovi oborinskih voda u gradskoj četvrti Novi Centar (parkiralište Doma oružanih snaga “Zrinski”, Senjska ulica, M. Držića, I. Meštrovića,)
  21. slivni šahtovi oborinskih voda u gradskoj četvrti Luščić (A. G. Matoša, D. Domjanića, C. Medovića, A. Hebranga, B. Šuleka, ulica Luščić)
  22. slivni šahtovi oborinskih voda u gradskoj četvrti Grabrik (B. Kašića, oko OŠ Grabrik i DV Grabrik)
  23. slivni šahtovi oborinskih voda u gradskoj četvrti Rakovac (ulica Rakovac)
  24. slivni šahtovi oborinskih voda u ulici Prilaz Korani (od rotora kod Sportske dvorane do ulice F.Kurelca uključujući parkiralište pored hotela ''Lana Korana'')
  25. slivni šahtovi oborinskih voda na parkiralištu uz slatkovodni akvarij ''Aquatica'', parkiralište ŠRC Korana i ulica B. Č. Čavlek
  26. slivni šahtovi oborinskih voda u gradskoj četvrti Dubovac (Marmontova aleja do Pivovare uključujući šahtove na parkiralištu Pivovare, Primorska ulica i ostale sporedne ulice- Bokovićeva, F.Bulića, Kvaternikova, Supilova, H.Turze, J.Tomića, M.Gupca, P.Kružića, S.S.Kranjčevića, parkiralište oko crkve Sv.Josipa, A.Krupe, M.Šporera, Nemčićeva, Pivovarska, Kupska)
  27. slivni šahtovi oborinskih voda od Kvake prema mostu grada Alessandrije, ulica E.Kumičića, Žorovica (iza Lidla), Mažuranićeva obala i ulica Petra Preradovića do Gundulićeve ulice
  28. slivni šahtovi oborinskih voda u gradskoj četvrti Švarča - Naselje Švarča (Nehajeva, Radnička, G.Krkleca, Mrežnička, Trg sv.Franje Ksaverskog, D.Laškarina, I.Gojaka i Bašćinska cesta) i Donja Švarča (Kovačićevo brdo, Jakšići i Donja Švarča do Udbine)
  29. odvodni kanali uz ulice Novaki i Novi Novaki
  30. odvodni kanali uz cestu u Zagrebačkoj ulici do deponija otpada Ilovac
  31. odvodni kanali u Gornjem Mekušju
  32. odvodni kanal uz Aleju Hrvatskih branitelja 1 - lokacija Dalmatinski prolaz - Rakovac
  33. odvodni kanal uz Aleju Hrvatskih branitelja 2 - lokacija Dalmatinski prolaz - Mostanje
  34. odvodni kanal uz ulicu M. Mušnjaka
  35. Mala Švarča - dvije sabirne jame uz novi nasip uz rijeku Mrežnicu
  36. Odvodni kanali u Mrežničkom zatoku
 
 
B)  Adulticidno tretiranje provoditi će se na površini od 263 ha.
     Suzbijanje krilatica provodit će se u vrijeme najveće aktivnosti letećih komaraca.
Izvođač usluge obavezan je prije adulticidnog suzbijanja provesti mjerenje brojnosti i aktivnosti krilatica metodom hvatanja krilatica komaraca aspiratorom tijekom 15 minuta na goloj podlaktici skupljača, u sumrak ili svitanje (ukoliko je broj krilatica veći od 15 potrebno je provesti adulticidni tretman) ili pomoću BG-Sentinel klopki za komarce.
 
Adulticidni tretmani provoditi će se 4 puta godišnje od svibnja do rujna ovisno o nalazima mjerenja brojnosti krilatica.
 
Suzbijanje krilatica provoditi će se na slijedećim lokacijama:
  1. Dubovac - Marmontova aleja, Primorska ulica, H. Turze, A. Nemičića, F. Supila, M. J. Šporera, Pivovarska, Kupska, Žorovica, F. Bulića, P. Kružića
  2. Zagrad- Gaj, ulica Zagrad do ulice Vučjak
  3. Borlin - M. Seljana, B. Bušića, Omladinska, Žumberačka, V. Bogovića, S. Seljana, Gradišćanska, ulica Borlin do Tičarnice
  4. obala Kupe od Veslačkog kluba, obala V. Mažuranića

5. Drežnik - Dubrovačka, Hvarska, Mostarska, Triglavska, Bakarska, Splitska, Sušačka, Varaždinska
6. ulice Hrnetić, Novaki i Novi Novaki
7. ulica Jamadol, dio vojarne Luščić
8. Luščić - A. G. Matoša, D. Domjanića, M. Nemičića, A. Hebranga, B. Šuleka, Skopska
9. Grabrik - M. Vrhovca, R. Taclika, Kneza Trpimira, Kralja Zvonimira, ulica Kneza Branimira,  Kralja K. P. Krešimira IV, B. Kašića
10. naselje Gaza - Hrvatske bratske zajednice, P. Filipca, S. Mihalića, Struga, Gornja Gaza
11. Banija - područje pored osnovne škole i dječjeg vrtića, G. Petrovića, A. Kovačića, obala Franje Račkoga, S. Vraza, J. Masaryka, K. Miošića, Trg kralja Petra Svačića, Obala I. Trnskog
12. Prilaz V. Holjevca (brza cesta) od raskrižja Banija do Kralja Tomislava
13. Zagrebačka ulica do deponija otpada Ilovac
14. Novi Centar - M. Krleže, I. Meštrovića, Lj. Šestića, Ulica Luščić, M. Držića, Senjska    ulica
15. Perivoj J. Vrbanića, Put D. Trstenjaka, Ruski put (arboretum), Vatrogasna cesta, šanac  uz Draškovićevu ulicu
16. područje oko hotela “Korana Srakovčić” i hotela “Lana Korana”
17. lijeva i desna obala rijeke Korane od hotela “Korana” do Ulice Dalmatinski prolaz
18. područje oko Hrvatskog doma uključujući Vunsko polje
19. Šetalište dr. Franje Tuđmana, šanac do Tehničke  škole uključujući područje oko      Doma umirovljenika Sv. Antun
20. Domobranska, T. Smičiklasa, ulica Rakovac
21. Švarča - Bašćinska cesta, M. C. Nehaja, Mrežnička, Radnička, I. Gojaka, Ulica Gornja Švarča, Riječka ulica do ulice Mokrice
21. ulica Donja Švarča, ulica Udbinja, ulica Mostanje,ulica Mrežnički Zatok, ulica Turanj do OŠ Turanj
23. područje oko nogometnog stadiona  Branko Čavlović Čavlek
 
Za razvoj komaraca neophodna je voda stajačica (lokve, bare, kanali, bačve s vodom, vaze, odbačene kante i kućanski aparati, podrumi stambenih zgrada, šahtovi, septičke jame, pojila za životinje, začepljeni krovni odvodi). Komarci u vodu polažu svoja jajašca iz kojih se razvijaju ličinke, nakon njih kukuljice te naposljetku odrasli komarci.
Najefikasnije suzbijanje komaraca je u fazi razvoja jajašca i ličinke.
 
Provođenjem ovih mjera možemo smanjiti broja komaraca u našoj okolini:
~ uklonite nepotrebne predmete u kojima se zadržava voda (bačve, kade, gume, limenke, kante, igračke )
~različite spremnike i posude za vodu koje koristite (bačve, zaljevače, kante, lonce) zatvorite, prekrijte, okrenite naopako ili drugačije spriječite nakupljanje vode u njima
~jednom tjedno mijenjajte vodu u posudama za zalijevanje, u pojilima za životinje i drugim posudama na otvorenom
~očistite vaze i podloške posuda za cvijeće
~održavajte zelene površine s visokom travom pokošene i uređene
~održavajte ispravnim sustave za odvodnju, drenažu i prikupljanje voda, kanalizaciju kako bi spriječili nakupljanje vode
~spriječite dugotrajno zadržavanje vode na gradilištima u spremnicima, bačvama
~rupe u betonu ili kamenu u kojima se nakuplja voda ispunite pijeskom ili betonirajte
 
Vlasnicima svih radionica i objekata koji u sklopu posla skladište gume preporuča se gume skladištiti u natkrivenom prostoru ili složiti gume u oblik piramide i zaštititi ih nepropusnom folijom, te ukloniti gume koje se ne koriste i provoditi dezinsekciju nepokrivenih guma.
 
U zaštiti građana od komaraca na području grada Karlovca komarci se suzbijaju prevenstveno suzbijanjem ličinki u vodama stajačicama i prema indikaciji suzbijanjem odraslih komaraca.