Ambrozija / Deratizacija / Zaprašivanje

AMBROZIJA

Oduku Gradonačelnika o raspodjeli sredstava Proračuna Grada Karlovca po Javnom pozivu za sufinanciranje programa i projekata udruga usmjerenih na suzbijanje ambrozije na području Grada Karlovca u 2016. godini

Javni poziv za sufinanciranje projekata i programa udruga usmjerenih na suzbijanje ambrozije na području Grada Karlovca u 2016. godini

PLAN AKTIVNOSTI SUZBIJANJA I UNIŠTAVANJA KOROVA POSEBNO AMBROZIJE (Ambrosia artemisiifolia L.) NA POLJOPRIVREDNIM
POVRŠINAMA NA PODRUČJU GRADA KARLOVCA U 2016. GODINI 


Putem javnih medija i web stranica ZZJZKŽ redovito objavljuje podatke o koncentracijama peludi u zraku kako bi se građani koji boluju od alergija mogli zaštiti. Od peludi alergogenih biljaka u zraku na području Karlovca najzastupljenija je pelud ambrozije (Ambrosia artemisiifolia L.) koja je ujedno i najagresivniji alergen. Građani je poznaju po nazivu „ Pelinolisni limudžik“, “Partizanka” i dr. narodna imena. Alergijske tegobe počinju kada ambrozija ispusti prvu pelud u zrak (sredina ili kasno ljeto) i traju do prvog mraza koji ubije biljku (rana jesen). Kod ostalih korova tegobe počinju i puno prije. Korovi nisu samo prijetnja zdravlju, oni nanose veliku štetu i poljoprivrednim kulturama. Ambroziju nije moguće iskorijeniti, ali ju je moguće obuzdati. 

Ambrozija niče i vegetira u šest faza:
1. faza nicanja - ovisi o temperaturi zraka i drugim klimatološkim prilikama. Nicanje počinje u pravilu sredinom travnja, traje od 10 do 16 dana za hladnijeg vremena i 5-7 dana za toplijeg vremena
2. faza razvoja stabljike – dijeli se u dvije podfaze:
a) podfaza stvaranja prvog lišca - traje 15 do 20 dana od početka nicanja
b) podfaza stvaranja stabljike - traje 20 do 30 dana od početka nicanja
3. faza grananja stabljike - traje 40 do 50 dana od početka nicanja
4. faza «butonizacije» - traje 15 do 25 dana tik do cvatnje
5. faza cvatnje - traje 30 do 40 dana. Cvatnja, ovisno o klimatološkim uvjetima nastupa sredinom lipnja ili u drugoj polovici lipnja
6. faza sazrijevanja sjemena - nakon oplodnje sjeme se razvija i dozrijeva do kasno u jesen
Pelud ambrozije izrazito je alergogen, a koncentracija peludi najveća je u jutarnjim satima i prije podne. Nakon kiše koncentracija peludi u zraku se smanjuje.
   

Ambrozija obično raste u ruralnim područjima, ali je sve više ima i u urbanim sredinama. Nalazimo je pokraj putova, uza ceste, željezničke pruge, cvjetnjake, uz obale potoka i rijeka, u zapuštenim dvorištima, vrtovima, poljoprivrednim površinama,… gdje god postoji površina s dovoljno sunca. Suzbijanje ambrozije nije jednostavno. Mehanički način je najteži, ali i najučinkovitiji. Suzbijanje ambrozije treba provoditi u proljeće od trenutka nicanja. Potrebno ju je čupati još kao mladu biljku, prije početka perioda cvatnje, krajem svibnja i početkom lipnja, kada je biljka visine oko 20 cm. U kasnijem periodu, oko polovice srpnja, biljke se mogu pokositi i to prije cvatnje na visinu do 5 cm od tla. Velike površine i površine pod poljoprivrednim kulturama treba tretirati herbicidima (dozvoljenim u RH i prema uputama proizvođača), jer drugačije nažalost i nije moguće, u vrtovima, okućnicama, uz rubove oranica i putova moguće provesti čupanje i košnju. Treba naglasiti da je vrlo važno ne uništavati biljku u kolovozu jer je tada u punom cvatu, pa se koncentracija peludi može višestruko povećati i time uzrokovati opsežnije tegobe. Uoči li se ambrozija u cvatu, najbolje ju je odrezati i spaliti, kako se eventualno već zrelo sjeme ne bi širilo dalje te tako prenijelo ambroziju na nove površine. Brzina njenog širenja ponekad dostiže i po 20 km na godinu.

Obveznici provođenja mjera uklanjanja ambrozije kao i ostalog korova su vlasnici i korisnici poljoprivrednog obrađenog i neobrađenog zemljišta (vrtova, oranica, livada itd.), šuma i lovišta, ovlaštenici upravljanja vodotocima i kanalima te površinama uz vodotoke i kanale, ovlaštenici upravljanja i održavanja površina uz javne prometnice i željezničke pruge, ovlaštenici upravljanja parkovima i drugim javnim zelenim površinama.

Nisu svi jednako savjesni a ni svjesni koliko je ambrozija alergogena i ima veliki negativni utjecaj na ljude. Stoga sve poljoprivredne i ostale površine zarasle u ambroziju i druge korove možete prijaviti:
Poljoprivrednoj / Fitosanitarnoj / Šumarskoj inspekciji office@mps.hr, prijava@mps.hr
Poljoprivrednom redaru 047 628 203
Komunalnom redaru 047 628 222
Ukoliko niste sigurni u čijoj je nadležnosti zapušteno i zakorovljeno zemljište nazovite bilo koga od gore navedenih.

Sukladno zakonu propisane su novčane kazne, za pravnu osobu koja na svojim površinama ne uništi korov, a posebno ambroziju od 30.000,00 do 50.000,00 kuna, za odgovornu osobu u pravnoj osobi kazna je od 6.000,00 do 10.000,00 kuna, a za fizičku osobu novčana kazna je od 6.000,00 do 10.000,00 kuna. Propisane su novčane kazne, za pravnu osobu koja ne održava poljoprivredno zemljište sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju i ne obrađuje sukladno agrotehničkim mjerama ne umanjujući njegovu vrijednost od 10.000,00 do 30.000,00 kuna, za odgovornu osobu u pravnoj osobi kazna je od 500,00 do 15.000,00 kuna, a za fizičku osobu novčana kazna je od 500,00 do 15.000,00 kuna. Poljoprivredni redar u suradnji s Komunalnim redarstvom i poljoprivrednom inspekcijom primaju dojave građana, ustanova i dr. te obilaze površine zarasle u korov, posebno ambrozijom. Ukoliko obveznici uklanjanja i uništavanja ambrozije ne izvrše svoju obvezu, tj. ne uklone i ne unište ambroziju odrediti će se uklanjanje iste putem treće osobe na trošak obveznika. Komunalno redarstvo temeljem Prekršajnim zakonom može izdati prekršajni nalog za građane i pravne osobe koji ne poštuju Odluku o uklanjanju i uništavanju ambrozije na području Grada Karlovca, dok će poljoprivredni redar te poljoprivredni inspektor provesti mjere sukladno zakonu i propisima donesenim na temelju zakona.
Čak i u slučaju da vi ili vaši ukućani ne bolujete od peludne ili nekog drugog oblika alergije, obratite pozornost na pojavljivanje te biljke u vašoj okolini. Pokušajte je ukloniti sami ili uz pomoć udruga i ustanova koje se bave tim problemom, jer tako možda pomažete i sebi. NIKAD NE MOŽETE BITI SIGURNI DA TA OTPORNA BILJKA SUTRA NEĆE I KOD VAS IZAZVATI NEUGODNE ALERGIJSKE SIMPTOME.
Zakone i propise donesene na temelju Zakona te Plan aktivnosti suzbijanja i uništavanja korova posebno ambrozije (Ambrosia artemisiifolia L.) na poljoprivrednim površinama na području Grada Karlovca u 2015. godini, možete pogledati ovdje:

Zakon o biljnom zdravstvu (NN br. 75/05, 55/11)
Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN br. 39/13, 48/15)
Naredba o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije – Ambrosia artemisiifolia L. (NN br. 72/07)
ODLUKA o uklanjanju i uništavanju ambrozije na području Grada Karlovca (GGK br. 9/03).
ODLUKA o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području Grada Karlovca (GGK br.03/10)
Grad Karlovac - Zajedno protiv ambrozije


DERATIZACIJA

Deratizacija je mjera koja se provodi radi suzbijanja štetnih glodavaca (štakora, miševa i drugih mišolikih glodavaca). Deratizacija javnih zelenih površina provodi se dva puta godišnje ( proljetna i jesenska akcija) postavljanjem meka u aktivne rupe u blizini kanalizacijskog sustava. Zapuštene zelene površine i napušteni objekti pružaju dobre uvijete za zadržavanje i razmnožavanje glodavaca zato je vrlo važno urediti ih kako bi se smanjio broj staništa. Deratizaciju provodi Zavod za javno zdravstvo Karlovačke županije.
 


DEZINSEKCIJA

Dezinsekcija je mjera kojom se suzbijaju komarci, odrasli oblici (adulti) i larve. Na području Grada Karlovca suzbijanje komaraca provoditi će se uništavanjem larvi i odraslih komaraca i to na način:
a) Larvicidno tretiranje –u toku godine provesti  će se 14 larvicidnih tretiranja (ožujak i listopad – 1 tretman mjesečno; travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan – 2 tretmana mjesečno ) na površini od 5 ha.
Dinamika provođenja larvicidnih tretmana na registriranim žarištima povezana je s vremenskim čimbenicima. Prvi pozitivan nalaz prisustva ličinki na nekoj lokaciji pod nadzorom, određuje početak larvicidnog tretmana na svim registriranim žarištima.
Suzbijanje ličinki provoditi će se na slijedećim lokacijama:
1. “jezerce” u Šestićevoj ulici
2. „jezerce“ na Dubovcu, ispod Starog grada
3. otvorena retencija iza benzinske postaje na Švarči
4. građevinski iskop u ulici H.Turze
5. Borlin gaj II- građevinska retencija za skupljanje oborinskih voda
6. potok “Grabica” kod Karlovačke pivovare
7. odvodni kanali uz cestu Drežnik-Hrnetić
8. odvodni kanali u Mostanju
9. Mala Švarča
10. Kanal u Mostanju uz šetnicu
11. Kanal u Hrnetiću
12. Kanal oko odlagališta otpada Ilovac
b) Adulticidno tretiranje provoditi će se na površini od 124 ha. Suzbijanje krilatica provoditi će se 8 puta godišnje slijedećom dinamikom:
-  svibanj i rujan (1 puta mjesečno), lipanj, srpanj i kolovoz (2 puta mjesečno).

Suzbijanje krilatica provoditi će se na slijedećim lokacijama:
1. Vrbanićev perivoj
2. područje oko hotela “Korana-Srakovčić” i hotela “Korana”
3. lijeva i desna obala rijeke Korane od hotela “Korana” do Ulice Dalmatinski prolaz
4. područje oko Hrvatskog doma uključujući Vunsko polje
5. Šetalište dr. Franje Tuđmana
6. šanac uz Draškovićevu ulicu
7. šanac od glavne pošte do Tehničke  škole uključujući područje oko Doma umirovljenika
8. lijevo uz ulicu Ruski put (arboretum)
9. područje oko nogometnog stadiona
10. područje pored željezničke pruge od ulice Kralja Tomislava do Ulice Kneza Branimira
11. područje pored Ulice Kneza Branimira (Grabrik)
12. obala Kupe od Veslačkog kluba do prve kuće  u Ulici Gornja Gaza
13. Ulica Hrvatske bratske zajednice lijevo i desno (prognaničko naselje Gaza)
14. Banija – područje pored osnovne škole i dječjeg vrtića
15. Trg Kralja Petra Svačića – površina uz brzu cestu
16. retencija ispod bolnice na Švarči
17. Švarča (naselje i uz Baščinsku cestu)
18. područje u Novom centru oko Doma HV i “jezerca”
19. Mostanje – područje između dva mosta
20. površina kod nogometnog kluba Ilovac
21. Marmontova aleja
22. Švarča – naselje i Baščinska cesta do ulice Mostanje
23. Ulica Mostanje
24. Ulica Donja Švarča
25. Luščić
26. Drežnik
27. Borlin
Evo nekoliko savjeta pomoću kojih možemo smanjiti broj komaraca u našoj okolini:
- uklonite nepotrebne predmete u kojima se zadržava voda (bačve, kade, gume, limenke, kante, igračke)
- različite spremnike i posude za vodu koje koristite (bačve, zaljevače, kante, lonce) zatvorite, prekrijte, okrenite naopako ili drugačije  spriječite nakupljanje vode u njima
- jednom tjedno mijenjajte vodu u posudama za zalijevanje, u pojilima za životinje i drugim posudama na otvorenom, očistite vaze i  podloške posuda za cvijeće
- održavajte zelene površine s visokom travom pokošene i uređene
- održavajte ispravnim sustave za odvodnju, drenažu i prikupljanje voda, sustave pitke vode i kanalizaciju da spriječite nakupljanje vode
- spriječite dugotrajno zadržavanje vode na gradilištima u spremnicima, bačvama
- rupe u betonu ili kamenu u kojima se nakuplja voda ispunite pijeskom ili betonirajte